PREDSTAVLJEN STRATEŠKI DOKUMENT O RAZVOJU HRVATSKE DO 2030. g.

Nacionalna razvojna strategija predstavljena je kao dokument koji će za naše građane značiti sustavan i strateški iskorak prema uspješnijoj i razvijenijoj Hrvatskoj 2030. godine. Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće koje je pred nama.

Elemente strateškog okvira čine vizija Hrvatske u 2030. godini, razvojni smjerovi i strateški ciljevi.

Vizija stane u jednu rečenicu: Hrvatsku 2030. vidimo kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlje očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

Ta vizija objedinjuje potrebu za prilagodbom izazovima globalizacije, ostvarivanju prilika koje pruža četvrta industrijska revolucija i zelena tranzicija, jačanje naše otpornosti na krize, promicanje naše kulture, očuvanje našeg identiteta, zaštitu okoliša, podizanje životnog standarda, ostvarivanje veće društvene pravednosti i ravnomjerniji regionalni razvoj Hrvatske, na dobrobit svih njenih građana.

Tu viziju ćemo ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u četiri razvojna smjera, a unutar njih i 13 strateških ciljeva.

Razvojni smjerovi Hrvatske u ovom desetljeću su postavljeni uzimajući u obzir okolnosti pandemije i njenih posljedica. Prvi je održivo gospodarstvo i društvo, drugi jačanje otpornosti na krize, treći zelena i digitalna tranzicija te četvrti ravnomjeran regionalni razvoj.

Ciljevi strategije su: prepoznati hrvatske razvojne potencijale, ublažiti gospodarske i društvene posljedice prouzročene globalnom krizom te potaknuti što brži gospodarski oporavak, osigurati održiv i stabilan razvoj Hrvatske u ovom desetljeću i kontinuirano podizati kvalitetu života naših građana te svakome osigurati jednake prilike diljem Hrvatske.

Govoreći o ciljnim vrijednostima za Hrvatsku 2030. godine istaknuto je da je cilj da BDP po stanovniku iznosi 75 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 65 posto koliko je iznosio u 2019. godini.

Nadalje, cilj je da stopa zaposlenosti za 10 godina iznosi 75 posto (66,7 posto u 2019.), da Hrvatska na indeksu globalne konkurentnosti zauzima 45. mjesto ili bolje (63. mjesto 2019. godine), da vrijednost izvoza roba i usluga u odnosu na postotak BDP-a doseže 70 posto (52,3 posto u 2019.), dok je udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u cilj podići na 3 posto (1,11 posto 2019.).

Uz navedene, cilj je da očekivani broj godina zdravog života i za muškarce i žene poraste na 64 godine (u 2018. 56,5 godina muškarci, 58,5 godina žene), da stopa totalnog fertiliteta poraste na 1,8 djece (1,47 djece u 2018.). Kada je riječ o čitalačkoj pismenosti, mjeren PISA ljestvicom, cilj je do 2030. godine dosegnuti prosjek OECD-a, koji je u 2018. iznosio 487 bodova, dok je u Hrvatskoj tada iznosio 479 bodova.

Dostići prosjek EU-a je cilj i u segmentima duljine vremena kojeg učenici provode u nastavnom procesu, kao i u dijelu koji se odnosi na stopu sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju, koja je lani u Uniji iznosila 10,8 posto, a u Hrvatskoj 3,5 posto.

Do 2030. cilj je i na manje od 15 posto smanjiti postotak osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a taj postotak je lani iznosio 23,3 posto.

Želja je povećati produktivnost rada u poljoprivredi, pa tako da se 6107 eura po godišnjoj jedinici rada podigne na 10 tisuća eura.

Cilj je smanjiti i emisiju stakleničkih plinova, udio obnovljivih izvora energije u bruto ukupnoj potrošnji energije, stopu recikliranog komunalnog otpada podići na 55 posto (25,3 posto u 2018.), kao i dostići prosjek EU-a po DESI indeksu gospodarske i društvene digitalizacije, koji je u Uniji u 2020. iznosio 52,6, a u Hrvatskoj 47,6 bodova.

Za ostvarenje definiranih ciljeva Hrvatska će iz 750 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za gospodarski oporavak država članica te kroz izmijenjeni proračun Europske unije za razdoblje 2021. – 2027., na raspolaganju imati više od 23,5 milijarde eura. Od toga će se dio sredstava odnositi na instrument Next Generation EU plana za oporavak i otpornost, čime će se financirati potpora zaposlenicima, malim i srednjim poduzećima, digitalna transformacija te potpore sektorima u potrebi, od turizma do kulture. Više od 30 % sredstava iz plana za oporavak i otpornost trebat će uložiti u niskougljični razvoj radi postizanja klimatske neutralnosti te povećanja otpornosti na klimatske promjene, a oko 20 % u digitalnu tranziciju.

Kroz Europski mehanizam za oporavak i otpornostRecovery and Resilience Facility ), Hrvatska će dati velike financijske potpore javnim investicijama i reformama za jačanje otpornosti gospodarstva, poticanje zapošljavanja, razvoj vještina, obrazovanje, istraživanje, razvoj i inovacije te jačanje zdravstvenog sustava, javne uprave i financijskog sektora.

Drugi važan element financijske omotnice dostupne Hrvatskoj jesu sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. u fondovima regionalne politike EU-a, ali i ruralnog razvoja, poljoprivrede i ribarstva te fondovima za sigurnost i migracije. Ta sredstva usmjerit će se u jačanje kompetencija državne i javne uprave te učinkovitosti pravosuđa, u obrazovanje, demografsku obnovu, zdrav, aktivan i kvalitetan život, razvoj poljoprivrede te u očuvanje kulturne baštine.

Financirat će se programi obrazovanja i programi razvoja zdravstvenih i socijalnih usluga za sve, s osobitim naglaskom na ruralne i otočne sredine i područja naseljena nacionalnim manjinama, te osnivanje regionalnih centara za razvoj robotike i kreativnih industrija poput industrije videoigara, a u svakoj će se županiji osnovati integrirani centri za mlade. Nastavit će se s osiguravanjem stipendija za studente slabijeg imovinskog statusa. Financijski će se podržavati razvoj industrija koje se temelje na čistim tehnologijama radi izgradnje niskougljičnog društva, a nastavit će se financirati okolišna i vodno-komunalna infrastruktura. Osim toga, iskoristit će se i druge mogućnosti za ublažavanje posljedica globalne zdravstvene krize, poput instrumenta SURE u vrijednosti od 100 milijardi eura za države Europske unije. Zajmovi tog instrumenta koristit će se za očuvanje radnih mjesta i održavanje zaposlenosti.

Podržavat će se projekti na lokalnoj i regionalnoj razini uz zadržavanje sadašnje razine financiranja iz europskih fondova od 15 % i njihovim korisnicima osigurati nesmetano financiranje.

Možemo zaključiti da su dvije temeljne svrhe izrade Nacionalne razvojne strategije. Prvo, njome se određuju dugoročni razvojni smjerovi i strateški ciljevi države za sljedećih 10 godina i drugo, u njoj se daju smjernice i utvrđuju prioriteti u pregovorima s Europskom komisijom o korištenju sredstava Europske unije u novoj financijskoj perspektivi kako bi raspoloživa sredstva doista bila usmjerena na stvarne razvojne potrebe.

Provedenom analizom predstavljenog nacrta Nacionalne razvojne strategije ne možemo ne zamijetiti da je u strategiju uključeno puno smjerova, što znači da želimo sve, a to se u dosadašnjoj praksi pokazalo teško izvedivo. Isto tako, strategija definira što zemlja želi postići do 2030. godine ne odgovarajući precizno na pitanje kako bi se prilično ambiciozni ciljevi trebali ostvariti. Nameće se zaključak da unatoč velikom trudu i dugotrajnom procesu izrade u predstavljenoj strategiji nedostaje fokus, nema razumijevanja gospodarstva i tržišta, ne vidi se što je ili će biti naša konkurentna prednost, kako ćemo prestići zemlje okruženja, po čemu ćemo biti bolji od Slovenije, Češke, Mađarske, Poljske pa i Rumunjske i Bugarske.

Synergia savjetovanje d.o.o. nadogradila je svoju izjavu o privatnosti i tzv. kolačiće u skladu s novom europskom regulativom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima (GDPR). Mi koristimo kolačiće na našoj web stranici kako bismo Vam pružili uslugu, analizirali korištenje, osigurali dostupnost i funkciju sustava, što ne bismo mogli pružiti bez korištenja kolačića. Nastavljajući koristiti našu web stranicu, pristajete na primanje kolačića. Više o kolačićima i vašoj privatnosti možete pronaći na poveznici \"Pročitaj više ...\".
Prihvaćam uvjete Izjava o privatnosti