Početak nove kalendarske godine za odjel obračuna plaće donosi niz promjena uvjetovanih brojnim izmjenama zakonskih i podzakonskih propisa, a jedna od njih su nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu. Novi iznosi osnovica primjenjuju se za obračun doprinosa za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje s primicima i s obvezom doprinosa za siječanj 2023. godine te završava s primicima i s obvezom doprinosa za prosinac 2023. godine.
Kako je uređena obveza plaćanja doprinosa?
Pri obračunu plaće, kao i ostalih primitaka koji se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, isplatitelji su, između ostalog, obvezni obračunati, obustaviti i uplatiti davanja propisana Zakonom o doprinosima.
Ovisno o statusu osiguranika u odnosu na obvezna osiguranja, za financiranje obveznih osiguranja obveza je obračunavanja i plaćanja doprinosa po vrstama i stopama za obračun, i to:
- doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
- doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, i
- doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Člankom 254. Zakona propisano je da Ministar financija za svako obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu, naredbom objavljuje iznose osnovica za obračun doprinosa. Iste su propisane kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta te iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće i početni iznos mirovine čiji je iznos iznad iznosa prosječne neto plaće. Sukladno tome, u Narodnim novinama br. 1/2023 objavljena je Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu.
S obzirom na specifičnosti u pogledu uvođenja eura s početkom 2023. godine, iznosi u kunama usklađeni su iznosima u eurima prema fiksnom tečaju konverzije (1 EUR = 7,53450 kuna).
Što je osnovica za obračun doprinosa?
Osnovica za obračun doprinosa iznos je prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određeno razdoblje u osiguranju.
Godišnja osnovica iznos je prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određenu godinu po osnovi obavljanja druge djelatnosti.
Mjesečna osnovica propisani je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose, ovisno o osnovi osiguranja, za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.
Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2023. godinu ovise o prosječnom iznosu mjesečne plaće. Člankom 7. točkom 39. Zakona, definirana je prosječna plaća kao prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. godine, ona iznosi 10.301,00 kn odnosno 1.367,18 eura prema fiksnom tečaju konverzije (1 EUR = 7,53450 kuna).
Temeljem prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022., izračunate su sve ostale osnovice za obračun doprinosa.
Prema tome, osnovice za obračun doprinosa za 2023. godinu povećane su jer je povećan prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz 2022. godine (10.301,00 kuna), u odnosu na prosječni iznos mjesečne (bruto) plaće za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. godine (9.537,00 kuna).
Koliko iznose najniža i najviša mjesečna osnovica?
Najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom. Najniža mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38 te iznosi 519,53 eura.
Najviša mjesečna osnovica najviši je iznos do kojega je obveza obračunati i uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje kada je osnovica za obračun doprinosa plaća osim poduzetničke plaće. Dakle, samo kod isplate plaće potrebno je voditi računa o tome koliko je mjesečno ograničenje za plaćanje doprinosa te da se ono primjenjuje i za I. i za II. mirovinski stup. Najviša mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te iznosi 8.203,08 eura.
Osim ograničenja na najvišu mjesečnu osnovicu, isplatitelji plaće i ostalih primitaka mogu primijeniti i ograničenje na najvišu godišnju osnovicu. Najviša godišnja osnovica najviši je iznos do kojega je obveza uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po stopama iz članka 13. stavka 1. točke 1. Zakona, i to prema svim osnovama za jednu godinu. Najviša godišnja osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 98.436,96 eura.
Kada nastaje obaveza za obračun doprinosa na najnižu mjesečnu osnovicu?
Obaveza obračuna doprinosa na najnižu osnovicu kod obračuna plaće nastaje u slučajevima kada je bruto plaća radnika za puni/razmjerni broj sati u mjesecu manja od punog/razmjernog iznosa propisane najniže osnovice za plaćanje doprinosa. U skladu sa Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako:
- poslodavac isplati radniku plaću odnosno naknadu plaće na teret svojih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio zbog bolovanja, a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice,
- poslodavac ne isplati radniku plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut,
- svakom drugom slučaju kada bi svota osnovice za određeni mjesec bila niža od najniže mjesečne osnovice.
U praksi, do obračuna doprinosa na najnižu mjesečnu osnovicu najčešće dolazi kod radnika koji je na bolovanju cijeli mjesec, a naknada plaće „padne“ ispod najniže osnovice za obračun doprinosa (519,53 eura za 2023. godinu). To se često događa kod radnika koji imaju ugovorenu minimalnu plaću (700,00 eura za 2023. godinu).
Slična situacija može nastati i u slučaju kada je radniku, na njegov zahtjev, odobren određeni broj dana neplaćenog dopusta ili je radniku odobren cijeli mjesec neplaćenoga dopusta, a ugovor o radu između radnika i poslodavca nije raskinut. U navedenim slučajevima doprinosi se obračunavaju na najnižu osnovicu za plaćanje doprinosa.
Koliko iznose ostale osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu?
Iznosi mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje, umnožak su iznosa prosječne plaće i Zakonom propisanih koeficijenata – prema osnovama obveznih osiguranja, i to:
- za samostalnu djelatnost obrta (obveznici poreza na dohodak)- prema koeficijentu 0,65 što iznosi 888,67 eura,
- za samostalnu djelatnost obrta (obveznici poreza na dobit)- prema koeficijentu 1,1 što iznosi 1.503,90 eura,
- za djelatnost obrta od koje se porez plaća prema paušalnom dohotku- prema koeficijentu 0,4 što iznosi 546,87 eura.
Mjesečna osnovica, prema članku 21. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 888,67 eura, dok mjesečna osnovica, prema članku 37. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku – izaslanom radniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 1.066,40 eura.
Za obveznike paušalnog dohotka po osnovi druge djelatnosti godišnja osnovica za obračun doprinosa iznosi:
- 692,22 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak do 11.281,44 eura,
- 289,47 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 11.281,44 eura do 15.263,13 eura,
- 976,31 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 15.263,13 eura do 19.842,06 eura,
- 578,94 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 19.842,06 eura do 30.526,25 eura ili
- 972,53 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 30.526,25 eura do 39.816,85 eura.
Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi prema članku 187.a stavak 3. Zakona je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,4 podijeljen brojkom 30 te iznosi 18,23 eura.
Izabrane više mjesečne osnovice, prema članku 203. stavak 2. Zakona mogu biti:
- umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 te iznosi 367,18 eura ili
- umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 2,0 te iznosi 734,36 eura ili
- umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 3,0 te iznosi 101,54 eura ili
- umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 4,0 te iznosi 468,72 eura ili
- umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 5,0 te iznosi 835,90 eura ili
- umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,0 te iznosi 203,08 eura.
Zaključno podsjećamo kako je od 1. siječnja 2023. euro postala službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, pa se plaće koje se isplaćuju nakon tog datuma isplaćuju u eurima. Nadalje, kod plaća koje će se obračunavati za siječanj 2023. i nadalje, treba uzeti u obzir i nove propisane osnovice za obračun doprinosa za 2023. godinu, kao što su najniža i najviša mjesečna osnovica te osnovice za članove uprave.
Izvor: Minimax.hr
