Transformacija sustava nužna je na svim područjima
Tranzicija na bolje, odgovornije i održivije društvo događa se sada i svi smo odgovorni za svijet koji ćemo izgraditi. Pojedinci i organizacije civilnog društva već godinama ukazuju na nužnost promjene načina kako živimo i poslujemo kako bismo osigurali da resursi koje trošimo i vrijednosti koje stvaramo ostanu u naslijeđu našim potomcima. Način na koji danas vodimo poslovanje neodrživ je, ljudi su mahom nezadovoljni jer se smatraju samo brojevima koji vlasnicima služe da postignu svoje ciljeve i maksimiziraju profite što u konačnici zadovoljava interese uske skupine ljudi te dugoročno nije održivo. Ravnotežu između tri principa održivog razvoja nužno je što prije uspostaviti kako bi se stvorili novi poslovni modeli koji će utjecati na ljudske zajednice i okoliš te osigurati financijsku stabilnost. Trenutno u svijetu postoji 582 milijuna poduzetnika. Društveni poduzetnici izuzimaju se iz istog kalupa.
Možemo li promijeniti sadašnje poslovne modele i koja su alternativna rješenja?
U Hrvatskoj od 2015. godine postoji i strategija razvoja društvenog poduzetništva koja je na žalost slabo provedena no ipak je poslužila da se primjerom pokažu drugačiji poslovni modeli. Biti društveni poduzetnik ne znači da se ne može ostvarivati profit, no ovakav način poslovanja definira drugačiji način raspodjele profita. U društvenim poduzećima od uspješnog poslovanja profitiraju svi koji su doprinijeli takvom poslovanju, a ne samo vlasnici tvrtke. Strategija razvoja društvenog poduzetništva 2015.-2020. predstavlja konkretan iskorak u procesu unapređenja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Ovom Strategijom društveno poduzetništvo definira se kao:
Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.
Trenutačno ne postoji univerzalno prihvaćena definicija društvenog poduzetništva. Europska komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predložili su korištenje šireg termina društvenog poduzetnika kako bi svaka država članica mogla isti prilagoditi svojim potrebama i pretvoriti ga u nacionalni cilj. Europska komisija je također u svojoj „Inicijativi za društveno poslovanje“ (Social Business Initiative) pojmovno definirala koncept društvenog poduzetnika:
a) društveni poduzetnik se određuje kao nositelj poduzetničke aktivnosti kojem je primarni cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti za vlasnike ili dioničare;
b) društveni poduzetnik djeluje na način da pruža robu ili usluge na tržištu na poduzetnički i inovativan način te koristi ostvarenu dobit primarno za ispunjavanje društvenih ciljeva;
c) način upravljanja poduzetničkim subjektom je otvorenog tipa te uključuje zaposlenike, korisnike i ostale dionike na koje utječe gospodarska aktivnost poduzetnika.
Postoje četiri vrste društvenog poduzetnika:
1.Društveni poduzetnik u zajednici
Ovaj poduzetnik nastoji služiti društvenim potrebama zajednice unutar malog zemljopisnog područja. Poduzetničke inicijative mogu biti bilo što, od stvaranja prilika za zapošljavanje marginaliziranih članova do izgradnje društvenog centra. Društveni poduzetnici ovog tipa obično su pojedinci ili male organizacije.
Ovi poduzetnici rade izravno s članovima zajednice. To znači kreiranje područja s više interesa, ali i sporiji proces odlučivanja. Ovakav model poduzetništva donosi prednosti kreiranja dugoročnih rješenja za osjetljive zajednice.
2. Neprofitni društveni poduzetnik
Ovi su poduzetnici usmjereni na društvenu, a ne na materijalnu dobit. To znači da prednost daju društvenom blagostanju u odnosu na potrebe tradicionalnih poslovanja. Reinvestiraju svu dobit u posao kako bi olakšali daljnje širenje usluga. Neprofitni društveni poduzetnici obično su tvrtke i organizacije koje odlučuju koristiti svoju moć za društveno dobro. Ovim putem obično idu poslovni poduzetnici koji žele upotrijebiti svoje vještine za stvaranje promjena.
3. Transformacijski društveni poduzetnik
Ovi su ljudi usredotočeni na stvaranje poduzeća koje može zadovoljiti društvene potrebe koje vlade i druge tvrtke trenutno ne ispunjavaju. Transformacijska kategorija društvenog poduzetnika često je ono u što neprofitne organizacije evoluiraju s dovoljno vremena i rasta. One postaju veće organizacije s pravilima i propisima, ponekad narastu do te mjere da rade s vladinim tijelima ili se integriraju u njih.
4. Globalni društveni poduzetnik
Ovi poduzetnici nastoje u potpunosti promijeniti društvene sustave kako bi zadovoljili glavne društvene potrebe na globalnoj razini. Često se u globalne društvene poduzetnike transformiraju velike tvrtke kada shvate svoju društvenu odgovornost i započnu se koncentrirati na pozitivne promjene, a ne samo na profit. Globalna potreba koja se spominje može biti bilo što, od besplatnog pristupa obrazovanju do čiste vode. Međutim, važno je biti svjestan i velikog rizika. Ako globalni društveni poduzetnici ne uspiju zadovoljiti potrebe i prikupiti dovoljnu podršku, njihov neuspjeh ima veći utjecaj od neuspjeha manjih organizacija. Velika je vjerojatnost da će globalni društveni poduzetnici nastati iz povezivanja s drugim društvenim poduzetnicima i izgradnjom globalne zajednice koja se bavi rješavanjem društvenih problema.
